Postupak stručne recenzije

  1. Prvo čitanje

Prvo čitanje je letimično čitanje. Pomoći će Vam da steknete početni dojam o radu i steknete osjećaj hoće li Vaša eventualna preporuka biti prihvatiti ili odbiti rad.

Pokušajte imati na umu sljedeća pitanja – ona će vam pomoći da formirate svoj opći dojam:

  • Koja je glavna hipoteza kojom se istraživanje u radu bavi? Je li relevantna i zanimljiva?
  • Koliko je tema originalna? Što dodaje predmetnom području u poređenju sa drugim objavljenim radovima – istraživanjima?
  • Je li rad dobro napisan? Je li tekst jasan i lak za čitanje?
  • Jesu li zaključci u skladu sa iznesenim dokazima u samom radu? Odgovaraju li na glavno postavljeno pitanje ili hipotezu?
  • Ako se autor u većoj mjeri ne slaže s trenutnim akademskim konsenzusom, ima li za to odgovarajuće argumente?
  • Ako rad uključuje tabele, slike ili grafikone, što one dodaju radu? Pomažu li razumijevanju rada ili su suvišne?

1.1. Uočavanje potencijalnih velikih nedostataka

Iako bi trebali pročitati cijeli rad, pravim odabirom onoga što ćete prvo pročitati možete uštediti vrijeme ranim označavanjem velikih nedostataka.

Primjeri mogućih velikih nedostataka uključuju:

  • Izvođenje zaključka koji je u suprotnosti sa autorovim vlastitim statističkim ili kvalitativnim dokazima.
  • Korištenje neodgovarajućih metoda istraživanja.
  • Ignoriranje procesa za koji se zna da imaju veliki utjecaj na područje koje se razmatra u radu.
  • Ako je eksperimentalni dio istaknut u radu, prvo provjerite je li korištena metodologija dobra – ako nije, to će vjerojatno biti veliki nedostatak.

1.2. Greške u informacijama

Ako metodologija nije problem, treba korektno pregledati numeričke podatke u tabelama kao i slike.  U naučnim istraživanjima, sve se najčešće vrti oko prikupljenih podataka i informacija. Ako u tome ima većih nedostataka, vrlo je vjerojatno da će rukopis morati biti odbijen. Takvi problemi uključuju:

  • Nedovoljno podataka;
  • Nejasne tabele sa podacima;
  • Kontradiktorni podaci ili podaci koji nisu sami sebi dosljedni ili se ne slažu sa zaključcima;
  • Navedeni podaci koji dodaju malo, ili gotovo ništa, za potpuno razumijevanju provedenog istraživanja;

Ako pronađete velike nedostatke ili probleme sa podacima, dajte svoje obrazloženje i jasne dokaze na kojem bazirate svoje mišljenje (uključujući i određene citate).

1.3.      Zaključuci prvog čitanja

Nakon prvog čitanja i uz korištenja svojih zabilješki, uključujući i one sa svim većim ili manjim nedostacima koje ste pronašli, sastavite prva dva dijela svoje recenzije – prvi sažima istraživačko pitanje kojim se bavite, a drugi doprinos rada.

1.3.1.   Prvi dio

Ovdje bi trebalo navesti glavno pitanje na koje se istraživanje odnosi i sažeti ciljeve, pristupe i zaključke rada. Trebali bi time:

  • Pomoći uredniku da pravilno rangira rad;
  • Pokazati autoru koje su ključne poruke koje će se prenijeti čitaocu kako bi bili sigurni da postižu ono što su naumio:

Fokusirajte se na dobre stvari u radu da bi autor stekao dojam o tome što je dobro napravio.

1.3.2.   Drugi dio

To bi trebalo pružiti konceptualni pregled doprinosa istraživanja. Zbog toga treba razmotriti sljedeće:

  • Je li premisa rada zanimljiva i važna?
  • Jesu li korištene metode primjerene?
  • Podržavaju li podaci zaključke?

Nakon što sastavite ova dva dijela, trebali biste biti u poziciji da odlučiti je li ovaj rukopis ozbiljno manjkav i treba li ga odbaciti (pogledajte i sljedeće dijelove vodiča). Ili ga je u načelu moguće objaviti te zaslužuje detaljno, ponovno pažljivo čitanje.

1.4.      Odbijanje nakon prvog čitanja

Iako ste došli do mišljenja da rad koji recenzirate ima ozbiljne nedostatke, svakako pročitajte cijeli rad. Ovo je vrlo važno jer možete pronaći neke veoma pozitivne aspekte koji se mogu prenijeti autoru, a to bi im moglo pomoći kod budućih slanja radova.

Potpuno čitanje također će Vam osigurati da su sve početne konstatacije zaista tačne i poštene. Uostalom, potrebno Vam je poznavanje cijelog rada prije nego što se odlučite da ga odbijete.

  1. Drugo čitanje

Nakon što je rad prošao vaše prvo čitanje i kada ste odlučili da se rad najvjerojatnije može objaviti, svrha drugog ali detaljnog čitanja je pomoć u pripremi rukopisa za objavljivanje. Naravno, još uvijek postoji mogućnost da predložite da se nakon drugog čitanja rad odbije.

Mjerilo za prihvatanje je da li rad daje doprinos bazi znanja ili razumijevanju određenih pojava. Detaljno čitanje ne bi trebalo trajati više od sat vremena za prosječno iskusnog recenzenta.

Dati ćemo i neke preporuke kako biste uštedili vrijeme i pojednostavili pregled:

  • Nemojte se oslanjati samo na dodavanje komentara na radu – napravite svoje zasebne zabilješke;
  • Pokušajte grupisati nedoumice i pohvale u zasebne bilješke – kasnije će Vam to sigurno pomoći;
  • Obilježite tekst na koji se odnose Vaše bilješke, a to vam pomaže da brzo pronađete ono što Vam je neophodno;
  • Ako imate 2 monitora držite slike, grafikone i table u prozoru drugog monitora ili drugog računara;

Kada završite sve pripreme, provedite sat ili više vremena na pažljivom čitanju rada.

2.1.      Provođenje drugog čitanja

Dok budete čitali rukopis po drugi put, obratite pažnju na:

  • Svaku riječ i rečenicu, na jasnoću sadržaja;
  • Označite sve što je nejasno ili dvosmisleno;
  • Označite sve činjenične pogreške i nevažeće argumente.

Trebali bi razmotriti i sljedeće:

  • Da li naslov rada ispravno određuje temu rada?
  • Pruža li sažetak dovoljno saznanja o rada?
  • Određuju li ključne riječi tačno sadržaj rada?
  • Je li rad odgovarajućeg obima?
  • Jesu li ključne poruke kratke, tačne i jasne?
  • Da li korišten odgovarajući jezik?
  • Da li je svaki podnaslov dobro napisan?
  • Da li je tekst razumljivo napisan?

Imajte na umu da je uloga recenzenta prosuđivanje sadržaja istraživanja i ne trošite vrijeme na ispravke  gramatike ili pravopisa.

2.2.      Drugo čitanje: Smjernice za svaki dio rada

Sažetek

  • Da li je „Sažetak – Apstrakt“ vezan za temu?

Uvod

  • Da li je uvod dobro napisan?
  • Uobičajeno je da „Uvod“ završava navođenjem ciljeva istraživanja.

Aktuelnost teme

  • Tema mora biti aktuelna
  • Imati u vidu da kod aktualnosti autori mogu tvrditi da tema nije istraživana nekoliko godina i da je potrebno novo istraživanje ili su se pojavili kvalitetniji instrumenti za neka mjerenja.

Istraživanje

  • Akademsko istraživanje treba biti ponovljivo i da slijedi najbolju praksu. Tamo gdje se istraživanje ne može ponoviti, rad treba preporučiti za odbacivanje.
  • Da li je detaljno detaljno opisana korištena oprema ili metoda uzorkovanja?
  • Autor rada treba dati dovoljno detalja kako bi i drugi istraživači mogli provesti isto istraživanje,

kako bi i drugi mogli sljediti iste korake.

  • Ako korištene medode nisu detaljno obrazložene treba tražiti da se dio teksta sa metodom izmjeni.
  • Statističke analize nisu dobre ako se metode ne mogu ponoviti.
  • Ako nema dovoljno podataka, treba preporučiti reviziju.
  • Ako istraživanje ne koristi određene standarde najbolje prakse treba odbiti rad.

Rezultati i rasprava

  • Treba vidjeti šta je otkriveno ili potvrđeno?
  • Autor mora slijediti određene obrasce dobrog izvještavanja:
  • U raspravi autor treba početi jednostavnim opisom onoga što podaci pokazuju.
  • Autor treba da pozove na statističke analize, a koje se odnose na značajnost ili usklađenost.
  • Nakon što je autor opisao šta podaci pokazuju, trebao bi ocijeniti uočene trendove i objasniti važnost rezultata za šire razumijevanje.
  • Rezultet rasprave treba biti kritička analiza prikupljenih podataka.
  • Autor trebala sakupiti sve informacije u jedinstvenu cjelinu, te opisati i raspraviti sve rezultate.
  • Ako postoje praznine ili nedosljednosti u rezultatima trebate kao recenzent sugerisati autoru šta da popravi i dogradi u svom istraživanju.

Prikupljene informacije: slike, grafikoni i tabele podataka

  • Provjeriti da li postoje greške u prikupljanju podataka.
  • Trendovi koje se vide iz podataka treba da obezbjede raspravu i zaključke u radu.
  • Provjeriti ima li dovoljno podataka koji podupiru trendove koje opisuje autor?
  • Treba provjeriti jesu li slike uređene ili manipulisane kako bi se naglasili određeni iskazi koji se daju.

Zaključci

  • Zaključci bi se trebali fokusirati na ciljeve – jesu li postignuti ili ne.
  • Ovaj dio rada ne smije imati više od nekoliko paragrafa i može da se predstaviti kao dio rezultata i rasprave.
  • Ako zaključci nisu zasnovani na dokazima, trebalo bi od autora tražiti da ih ponovno napišu.

Popis literature

  • Recenzent mora provjeriti tačnost, primjerenost i uravnoteženost referenciranja.
  • Treba se pregledati je li referenciranje odgovarajuće:

o          Jesu li bitni dijelovi rada potkrijepljeni odgovarajućom literaturom?

o          Postoje li objavljeni radovi koje pokazuju slične ili drugačije trendove o kojima se u radu raspravlja?

o          Ne treba se voditi samo brojem citata i naznačenih referenci, već više njihovim kvalitetom.

o          Reference trebaju biti relevantne, nove i lako dostupne.

o          Ne treba se previše oslanjati na samocitate.

Plagijat

  • Ako se sumnja na plagijat, uključujući i samoplagiranje, koristite softveru koji može provjeriti postoji li plagijat. U koliko nemate takav softver tražite od urednika da to uradi.
  1. Kako strukturirati svoj izvještaj
  • Pošto postoji formalni format izvještaja trebate ga sljedit.
  • Navedite sve veće nedostatke ili slabosti u radu.
  • Ako su potrebne velike revizije u radu, jasno naznačiti koje su.
  • Ako reference nisu tačne ili su citati prekobrojni treba to naznačiti.
  • Navesti da li su sve tabele i slike odgovarajuće, dostupne i ispravno označene.
  • Budite pristojni, iskreni, jasni, objektivni i konstruktivni.
  • Imajte u vidu da Vaša recenzija trebala pomoći autoru u poboljšanju svog članka.
  • Ponašajte se prema radu koji recenzirate onako kako bi željeli da se drugi recenzenti ponašaju prema vašem.

3.1.      Preporuka

  • Ako preporučujete prihvatanje rada navedite objašnjenjem zašto, te postoje li područja u radu koja bi se mogla poboljšati.
  • Ako su neophodna poboljšanja, treba dati preporuku za veću ili manju reviziju. Možete navesti želite li se uključiti ili isključiti iz pregleda nakon revizije. Ako preporučujete reviziju, navedite određene promjene koje smatrate potrebnima.
  • Tamo gdje rukopis ima ozbiljnih nedostataka treba ga odbiti. Ako preporučujete odbijanje jasno to navedite.
  1. Rezultat recenzije

Ocjena recenzenta treba bar da sadrži:

  • ocjenu originalnosti rada, te naučni ili stručni doprinos;
  • ocjenu aktuelnosti ili primjenjivosti rada;
  • ocjenu korištene metodologije;
  • prijedlog za svrstavanje u odgovarajuću kategoriju ili tip rada;
  • ocjenu korištene literature i citata
  • saglasnost za objavljivanje rada.

Konačno mišljenje recenzenta:

  • rad se preporučuje za objavljivanje;
  • rad se preporučuje za objavljivanje uz korekcije;
  • rad se ne preporučuje za objavljivanje.
BosnianEnglish